56 svjetski priznatih znanstvenika okupilo se ovog vikenda u američkoj saveznoj državi Massachusetts, točnije u gradu Bostonu na Boston bostan konferenciji 2016. godine.
Tema ovog iznimno važnog skupa bila je konačna demistifikacija pojma bostan, koja na veoma malom teritoriju predstavlja dva različita značenja – lubenicu (karpuzu) i pipun (dinju).
Kao sama ishodišna točka sazivanja ove konferencije uzet je slušaj Slavka Primorca (9) koji je doživio pravu životnu dramu. Naime, nakon standardnog obilaska svojih baka u Tihaljini i Širokom Brijegu, shvatio je da je za isti upit dobio dvije potpuno različite stvari.
„Pita san babe u Ti’aljini imal bostana i donila mi je lubenice, a ondi u babe u Širokon san dobija pipun“, ispovijest je malog Slavka koja je šokirala znanstvenu scenu diljem svijeta.
Tim povodom je dr. Ulrich von Berthagen, predstavnik njemačkog instituta za uzgoj poljoprivrednih kultura, sazvao skup znanstvenika u Bostonu kako bi se donijela konačna odluka – Je li bostan lubenica ili pipun?
Sastanak je trajao gotovo 3 dana. Simbolično, u pauzama je serviran bostan, iako ostaje pitanje koji. Glavni zaključci samo sastanka su sljedeći:
Skup znanstvenika je odlučio kako nije moguće odrediti što označava bostan te su razvijena tri teorije koje su prihvaćene UN konvencijom o pravima na definiranje riječi bostan:
- Teorija Kira Velikog kojom se utvrđuje da riječ bostan ima izvorno perzijsko značenje i predstavlja vrt, a poslije je daljnjom preradom turskih lingivista ušao i na naše područje gdje predstavlja vrt ili bašću za uzgajanje poljoprivrednih kultura.
- Primorca teorija (Tihaljina version) – Riječ bostan nedvosmisleno predstavlja lubenicu (karpuzu) zbog izravne povezanosti riječi bostan s Boston Celticsima koji nose zelene dresove, što je, gle slučaja, i kora lubenice (karpuze).
Ova teorija vuče i neke povijesne kontekste. Smatra se kako je prva lubenica (karpuza) uzgojena upravo u Bostonu te se izvorno zvala boston. Izvjesni Iko Perić je 1932. navedenu biljku uveo u Njemačku i preimenovao iz boston u bostan. Samo uzrok preimenovanja leži u tome što se u engleskom jeziku koristi riječ on (turn on – upaliti), dok u njemačkom lingvisti koriste an (anschalten – upaliti). Navedeni izraz je daljnjim bijegom njemačkog stanovništva, trbuhom za kruhom u Hercegovinu, ostao ovdje i do dan danas.
- Šuška teorija – Riječ bostan isključivo i samo isključivo predstavlja dinju (pipun) jer leksičkom premetaljkom od riječi bostan dobijete riječ nabost, što nema veze niščim.
Konferencija je završila u miroljubivom tonu te je određeno kako će se pojedini teoremi implementirati na određene hercegovčake teritorije kako bi se i pravno zaštitili. Teorija jednog teritorija će se morati poštivati iako dolazite s teritorija gdje vlada druga teorija. Zvuči komplicirano? Jest.